Koja je tajna poslovnog uspjeha H&M-a?
Njemački Die Zeit je 2011. godine objavio je
tekst kojim je odgovorio na ovo pitanje. Kako je H&M-ova majica uspjela
zadržati cijenu od 4,95 eura kroz 10 godina? Postoji barem sedam tajni niske
cijene:
- Jeftini pamuk iz SAD-a radi poticaja uzgajivačima pamuka
- Sramotni uvjeti rada: tekstilni radnici koji za H&M rade u bangladeškim tvornicama na temperaturama od 30 do 40⁰C , suzdržavaju se za vrijeme rada od unosa tekućine u organizam kako ne bi morali ići na wc, jer tada ne bi uspjeli ostvariti traženu normu koju je postavila uprava tvornice, a sve kako bi se ostvarile niske cijene koje plaća H&M
- Vrlo niske plaće: prosječan radnik, zapravo radnica, jer rade uglavnom djeca i žene, dnevno zaradi 1,18 eura, a obradi više od 2000 majica
- Niski troškovi proizvodnje u Bangladešu
- Držanje radnika u stanju tihe poslušnosti: upravitelj tvornice iz Bangladeša pojašnjava da razdvaja procese proizvodnje po različitim tvornicama kako bi se rizik od pobune radnika sveo na minimum
- Minimalni troškovi transporta
- Masovna prodaja
Pitanje je želimo li plaćati jednu majicu
koliko i kavu u kafiću? Zaključak je da je za ovakvu vrstu zarade odgovornost i
na kupcima. Kupci su oni koji odlučuju hoće li ili ne kupovati tako jeftini
proizvod natopljen suzama i znojem radnika u Bangladešu. Ukoliko cijena majice
poraste i ako ćemo za nju morati platiti više od cijene jedne kave, kako bi
radnici u Bangladešu mogli imati humanije radne uvjete i bili malo bolje
plaćeni, hoćemo li je i tada platiti?
Prije godinu dana, 24. travnja, urušila se
tvornica Rane Plaza u kojoj su H&M, Zara i Benetton proizvodili odjeću. Za
rušenje pogona u kojem je poginulo 1127 ljudi oni neće odgovarati.
Identificirani su ostaci žrtava i ispričane su neke od životnih sudbina
preživjelih, ali invalida bez zdravstvenog osiguranja. Vlasnik zgrade Sohel
Rana, spašen je među prvima i on će sam donijeti odluku tko će dobiti odštetu.
To jutro direktori nisu bili za to da se ljudi
puste u zgradu, ali je vlasnik poludio kad je to čuo i demonstrativno otišao u
svoj ured, u podrum, odakle se izvukao, za razliku od ostalih radnika na koje
su popadali teški strojevi. Naime, ne samo da je zgrada bila nepropisno građena
– u trenutku kolapsa nadograđivala su se još dva kata – nego su vlasnici
natrpali tone i tone tereta. Sve je to zdrobilo ljude. Ali rokove isporuke
trebalo je poštovati!
Opisani događaj i posljedice tog događaja koji
je pogodio tisuće ljudi, radnika i njihove obitelji, pogledajte na sljedećem
videu:
Pitanje koje se postavlja jest što vi mislite
o svemu navedenom i koliko ste, kao kupci, daleko spremni ići, odnosno, odreći
se kupovine jeftinih odjevnih predmeta H&M-a proizvedenih u neljudskim
uvjetima?
Ovo je veliki problem i siguran sam da bi se više ljudi vodilo za tim da kupuju odjeću koja nije okaljana ovakvim činjenicama ali teško je uopće procijeniti kod kojeg branda je kakva situacija... Često se povodimo za tim ako je nešto skuplje valjda nisu radnici izrabljivani jer proizvođači imaju veći manevarski proizvod ali to često nije tako.
OdgovoriIzbrišiBilo bi korisno kada bi se sva poduzeća rangirala te imala neku oznaku npr zvjezdice pored imena branda koje bi ukazivale na društvenu odgovornost ali to je već neka dublja tema
Slažemo se, često i sami prilikom kupovine gledamo kako najjeftinije proći, a zapravo nismo niti svjesni koliko se toga izdogađalo dok taj proizvod nije stigao do prodavaonice, tj. nas samih.
OdgovoriIzbrišiPrijedlog o rangiranju nije uopće loš! Na taj bi način kupci imali uvid u "povijest" tog proizvoda, kako je nastao i u kojim uvjetima, pa u konačnici bi utjecalo i na njihovu odluku o kupnji,
Meni je kvaliteta gotovo uvijek prije cijene i srećom ponekad si cijenu i mogu priuštiti. H&M odjeću sam ranije kupovala u Grazu, kad se još išlo tamo u shopping čisto zbog solidne kvalitete odjeće, no za hrvatsko tržište nije ista i u H&Mu od kad je došao kod nas ne kupujem više tako često. Nakon ove objave, mislim da više uopće neću kupovati.
OdgovoriIzbrišiMakar da na taj način počne sve više ljudi postupati, potražnja a i proizvodnja bi pale, a radnice izgubile posao. Tada dva stava oko ove teme dolaze u sukob :/